Treba nam prijelazno razdoblje u kojem će umirovljenici biti ljudi koji su kroz svoj životni vijek zaradili svoju mirovinu, a ne oni koji su umirovljeni s 45 godina jer su im uništili radno mjesto", kazala je Pusić i dodala kako si ne možemo dopustiti da gotovo polovicu radnog stanovništva držimo izvan radne snage.
Oroslavje, 24. studenoga - „Odnos države prema umirovljenicima tijekom posljednjih deset godina bio je jedan od temeljnih razloga zašto su oni prepoznali potrebu da se organiziraju i javno založe za svoja prava i svoje interese", kazala je prilikom svog predstavljanja članovima Središnjeg odbora HSU-a predsjednička kanididatkinja Vesna Pusić.
Kao veliki problem istaknula je to što su mirovine bile prvo za čim se gotovo automatski posezalo u svim kriznim situacijama. Ujedno je kazala kako se mnogo društvenih problema koji zapravo nemaju veze s umirovljenicima pokušava riješiti umirovljenjem radno sposobnih kadrova.
„Kad se jedan dio gospodarstva uništi privatizacijom, pretvorbom, lošim upravljanjem ili bilo čime, problem nezaposlenosti riješava se umirovljenjem. Problem branitelja i nepostojanja jednog sustavnog načina ponovnog uključivanja branitelja u društvo kroz zapošljavanje također se riješava umirovljavanjem", kazala je Pusić, te nadodala kako se na taj način teret rješavanja problema kojima bi se trebala baviti država, a koji su potpuno odvojeni od pitanja umirovljenika, prebacuje na populaciju koja nema s tim veze.
„Iz tog razloga ukupna suma novca koja bi trebala biti predviđena za mirovine dijeli se na veći broj ljudi, nego bi to trebalo. Postoji izračun prema kojem bi mirovine, kad bi u Hrvatskoj imali umirovljenike iz rada, mogle u prosjeku biti između sedam i osam tisuća kuna, a ne oko dvije tisuće", istaknula je.
Predsjednička kandidatkinja kazala je i kako će Hrvatska u sljedećih pet godina postati članicom Europske unije. Naglasila je kako je u okviru tog projekta u proračunu Europske unije za našu zemlju za 2012. godinu planirano 1,5 milijardi eura, a za 2013. dvije milijarde, no ako nismo u stanju to upotrijebiti, nećemo dobiti ništa.
„Taj novac nama nije garantiran, nego je to mogućnost da u dvije i pol godine povućemo sve između nula i tri milijarde eura ukoliko imamo kvalificirane ljude i projekte, te dobro organiziranu provedbu tih projekata ", istaknula je. Posebnu pozornost obratila je na činjenicu kako ćemo u to isto vrijeme morati izdvojiti milijardu i 200 milijuna eura svog doprinosa u europski proračun, bez obzira na to povukli mi novac za projekte ili ne. Isto tako, postoji mogućnost da ćemo morati platiti više nego što dobijemo budući da nemamo ljudi koji znaju kako postaviti projekte kojima bi dobili novac. Naime, za pripremu projekata bismo u ovom trenutku trebali imati barem sto ljudi koji bi se obučavali kroz sljedeće dvije godine, a u ovom trenutku ne radimo ništa po tom pitanju.
„Govorim o tome iz dva razloga. Prvi je što bez dinamičnog gospodarstva nema mirovina, jer ih kao društvo ne možemo garantirati. Kao drugo, treba nam jedno prijelazno razdoblje, u kojem će umirovljenici stvarno biti ljudi koji su kroz svoj životni vijek zaradili svoju mirovinu, a ne oni koji su umirovljeni s 45 godina jer su im uništili radno mjesto", a nadodala je i kako ulazimo u nove i nepredviđene okolnosti gdje si ne možemo dopustiti da gotovo polovicu radnog stanovništva držimo izvan radne snage.
„Da bi to bilo moguće treba mijenjati zakonodavstvo koje bi onima koji hoće raditi omogućilo da se aktiviraju i rade. Gotovo automatski, kao prateća stvar takvog pristupa, javlja se i pitanje cjeloživotnog obrazovanja", istaknula je.
Kao primjer iz svog privatnog života predsjednička kandidatkinja ispričala je crticu o svojem ocu koji ima 93 godine. Kad je imao 80 godina, rekao joj je da nikad u životu nije imao osjećaj da stari, već kako stalno raste, jer je cijeli život bio otvoren za nove spoznaje. Čak je razmjenjivao knjige s unukom od 24 godine, a sa 70 je počeo učiti mađarski.
„Glavna poruka je da nikad niste prestari za nove spoznaje, a država vam mora pružiti mogućnost za cjeloživotno obrazovanje", naglasila je Pusić.
Predsjednička kandidatkinja dotakla se i predsjedničkih ovlasti koje su u području vanjskih poslova, sigurnosnih služni i zapovijedanja vojskom. Okupljenima je ukratko predstavila koji su, prema njezinom mišljenju, problemi unutar tih ovlasti, koje bi ona kao predsjednica hitno mijenjala.
Članovi Središnjeg odbora HSU-a predsjedničkoj kandidatkinji na kraju su se zahvalili na dolasku te poželjeli puno zdravlja i sreće te mirovine veće.
Izvor: predsjednica.com
