U članku pod naslovom "Prvo televizijsko sučeljavanje kandidata obilježila svađa oko sporazuma sa Slovenijom" objavljenom u Jutarnjem listu 21. studenog, 2009. autor Nikola Jelić donosi opsežan prikaz sučeljavanja kandidata za predsjednika Republike Hrvatske. U emisiji HRT-a sudjelovalo je ukupno desetoro kandidata no, zanimljivo, autor se odlučio osvrnuti samo na njih osmero.
Tako se u članku niti jednom riječju ne spominju predsjednički kandidati Vesna Škare-Ožbolt i Slavko Vukšić, kao da ih u emisiji uopće nije bilo ili kao da su cijelo sučeljavanje uredno - odšutjeli. A baš naprotiv, oba su kandidata sudjelovala ravnopravno s ostalima, i ne samo to, nego je legendarni zagrebački gradonačelnik i predsjednički kandidat Milan Bandić pohvalio kandidatkinju Škare-Ožbolt zbog njenog angažmana oko dodjele gradskih prostora zagrebačkim obrtnicima. A predsjednički kandidat Slavko Vukšić, iako relativno nepoznat široj javnosti, zbog svojeg nadasve iskrenog i jasnog nastupa jedini je od prisutnih kandidata zaradio spontani pljesak mlade publike u studiju. No, o svemu tome, u Jutarnjem, niti retka.
Treba li onda čuditi pitanje čitatelja Jutarnjeg koji je očigledno pratio sučeljavanje upućeno autoru članka: "jesmo li to mi gledali isto sučeljavanje?"
Uz članak je objavljena i anketa s pitanjem: "Tko je ostavio najbolji dojam u prvom sučeljavanju predsjedničkih kandidata?" u koju je uvršteno i ovo dvoje "nepostojećih" kandidata i da ironija bude potpuna, nastup Škare-Ožbolt ocijenjen je s visokih 23 %. Čitatelji Jutarnjeg koji su propustili gledati sučeljavanje na HTV-u s pravom će se pitati zbog čega u članku nema ni slova o nekim kandidatima iz ankete, pogotovo kad je nastup nekih od njih pozitivno ocijenjen od publike?
No, nije tu kraj priče o neobjektivnom i nepotpunom izvješćivanja Jutarnjeg lista; uz članak je objavljena i ocjena "mini-žirija" sastavljenog od nekolicine javnih osoba za petoro predsjedničkih kandidata koji su sudjelovali u sučeljavanju na HRT-u. I to ne bi bio nikakav problem da je u tekstu jasno istaknuto da su članovi "mini-žirija" ocjenjivali isključivo svoje favorite. Čitatelji Jutarnjeg lista ne bi onda imali opravdani razlog komentirati pisanje Jutarnjeg lista na slijedeći način: "Kao i ogromna većina dobronamjernih/objektivnih čitatelja Jutarnjeg, primjećujem propust i upućujem zamjerku što stručni žiri, odnosno Jutarnji, diskriminira pola sudionika sučeljavanja. To je samo još jedan dokaz da se provodi sustavna medijska blokada pojedinih predsjedničkih kandidata." Ili: "Činjenica da su samo 5 kandidata analizirani odaje neobjektivnost i veliku neprofesionalnost Jutarnjeg kao dnevnog lista."
Pitanje koje se nameće jest slijedeće: kada su opredjeljenja vlasnika i/ili urednika Jutarnjeg lista za određene kandidate toliko očigledna, ne bi li bilo profesionalnije - a prije svega poštenije prema čitateljima - preuzeti praksu, recimo, američkih tiskovina i odabranim kandidatima dati javnu i otvorenu potporu? Izgleda da slično pitanje muči i jednog čitatelja jer je urednicima Jutarnjeg lista uputio slijedeću zamolbu:"Molio bih redakciju JL da dostavi DIP-u konačni poredak kandidata pa da izbjegnemo gnjavažu s izlaskom na birališta u blagdansko vrijeme".
Izvor: vesna.com.hr
